Epidemija tzv. 90-dnevne ili UN dijete zahvatila je Hrvatsku prije otprilike godinu dana. Osmislile su je prije više od šest godina dvije Slovenke, Breda Horbat i Mojca Poljanšek, urednice revije „Rina“, namijenjene osobama s viškom kilograma. Teško je reći da li je njenoj sve većoj popularnosti pridonjela „narodna predaja“ ili podatak da su se zahvaljujući njoj brojne osobe iz javnog života riješile suviška kilograma. No, činjenica da se uz ovu dijetu može izgubiti 18-25 kg čini je neodoljivom. Općem dojmu pridonosi i jednostavnost i pristupačnost njezinog plana prehrane koji čitav stane na dva-tri lista papira, te ne zahtijeva kupovinu posebnih namirnica ili vrsta hrane. Koliko je plan mršavljenja popularan svjedoči i činjenica da su ugostitelji brzo shvatili kako za takvu masovnu pojavu moraju biti spremni. Sve je više restorana koji na svojim jelovnicima redovito imaju i jela namijenjena onima koji se pridržavaju pravila 90-dnevne dijete.
Cilj ove dijete nije samo smanjenje tjelesne težine, nego i promjena metabolizma, čime se isključuje mogućnost brzog vraćanja suvišnih kilograma. Upravo iz tog razloga je izvorni naziv ove dijete UN-DIET, što bi u prijevodu značilo ne-dijeta, s obzirom da ova "dijeta" treba asocirati na pravilan način prehrane, a ne izgladnjivanje.
Osnovni koncept dijete je podjela unosa makronutrijenata po danima - dijeta se sastoji od četiri dana koji se ciklički ponavljaju - proteinski, škrobni, ugljikohidratni i voćni dan. Disciplina i strogo pridržavanje redoslijeda ovih dana je osnovni princip uspjeha. Dijeta traje 90 dana. Bez obzira na vrstu namirnica koje su programom predviđene za taj dan, doručak je uvijek isti i sastoji se od dvije voćke po izboru ili dvije šake sitnog voća.
1. Proteinski dan: osim proteinskih namirnica poput mesa, ribe ili jaja, dozvoljeno je i nekalorično povrće u velikim količinama. Ovakav pristup dobro je poznat – proteini daju zasitnost i usporavaju metabolizam jer količinski donose potrebni iznos kalorija za energiju, ali je njihova potrošnja relativna komplikacija za metabolizam. Na taj način se dolazi do stimulacije glukoneogeneze (proizvodnja šećera glukoze iz primarno neugljikohidratnih izvora), koja je važan sustav za dobivanje energije kod osoba na dijeti. Uz to, proteini sprječavaju gubitak mišićnog tkiva.
2. Škrobni dan: slijedi poslije proteinskog, kad je metabolizam usmjeren na glukoneogenezu. Zalihe škroba u jetri i mišićima su potrošene, pa se ugljikohidrati koji bi u normalnim metaboličkim uvjetima u povećanim količinama izrazito stimulirali skladištenje u masno tkivo ne mogu tako efikasno iskoristiti u tu svrhu. Iako se tvrdi da ovo nije proteinski dan, naveden je priličan broj dozvoljenih namirnica koje su bogate proteinima, poput graška ili integralnih žitarica, što ga prijelaznim danom između proteinskog i ugljikohodratnog.
3. Ugljikohidratni dan: tjestenina, torta, kolači, sladoled, čokolada za kuhanje, začini.... Zapravo, ugljikohidrati s mastima, nagrada za čula i svojevrsni ispušni ventil za one sa slabom ili neučinkovitom kontrolom odabira jela.
4. Voćni dan: za ručak i večeru dozvoljeno je samo voće.
5. Vodeni dan: jednom mjesečno poželjno je provesti post utemeljen na vodi ili sokovima uz slabiji energetski unos. Bez unosa masti i proteina, ovo je ketonski dan kada organizam sagorjeva masno tkivo i mišićne proteine u procesu ketogeneze.
Važno je strogo se pridržavati propisanog rasporeda; dozvoljeno je promijeniti redoslijed obroka u jednom danu ali ne raditi to prečesto (ručak sa večerom, doručak sa večerom). Preporuča se jesti namirnice sa što manje šećera, a namirnice kojima nije ograničena količina u dnevnom jelovniku mogu se jesti u neograničenoj količini. Nikako se ne smije preskakati obroke, kao ni jesti između obroka. Hranu je dozvoljeno začiniti svim željenim začinima, a od masnoća se koriste isključivo biljna ulja, po mogućnosti ekstra djevičansko maslinovo ulje. Uz sve to, dnevno je potrebno popiti minimalno 2 litre tekućine u obliku vode, kave, čajeva, limunada, dijetalnih napitaka i sl., a poželjno je i jednom dnevno uzeti jednu multivitaminsko-mineralnu tabletu.
Poslije završene dijete nastavlja se s uobičajenim režimom prehrane, s tim da se još idućih 90 dana jede voće za doručak. U slučaju potrebe dijetu je moguće ponoviti, ali tek nakon pauze od 3 mjeseca.
Kao što se vidi iz priloženog, UN dijeta sastoji se od dosta jednostavnih pravila, a stručnjaci najveći problem vide u tome što prehrana po UN dijeti nije balansirana. Balansirana prehrana, naime, znači da u organizam unosimo sve važne nutrijente u određenim omjerima. UN dijeta je bitno raznovrsnija u odnosu na brojne druge, no to je režim kji rezultira naglim mršavljenjem, i to u pravilu tijekom jednog dana. Stručnjaci naglašavaju da su najzdraviji režimi oni koji su sporiji, i tijekom kojih se zadrzavaju sva načela balansirane prehrane uz smanjeni dnevni unos kalorija. Balansirana prehrana znači da svakoga dana treba jesti raznovrsno u pravilnim omjerima. Mnoge nutrijente ljudsko tijelo ne može sintetizirati niti uskladištiti, pa ako si ih svakoga dana uskraćujemo, organizam dovodimo u stanje neravnoteže. Zbog toga se tijekom provođenja UN dijete, zbog specifičnih procesa, može dogoditi da organizam dođe u nezdrava stanja, poput povišenog šećera (glukoze) u krvi, pojačane kiselosti (mogu se stvoriti ketoni) ili izraženog umora. Zato je za svakog tko se unatoč rizicima odluči na ovakav režim prehrane preporučljivo da se prethodno posavjetuje s liječnikom.
