Svakih 8 sekundi jedna osoba umre od posljedica pušenja

DANAS u cijelome svijetu čak oko 1,3 milijarde osoba puši cigarete, a porazni su podaci da svake godine od bolesti povezanih s pušenjem umre pet milijuna ljudi. U Hrvatskoj puši gotovo svaka treća odrasla osoba – 33,8 posto muškaraca i 21,7 posto žena.
Pušenje je vodeći uzrok preuranjene smrti, a Svjetska zdravstvena organizacija ( SZO ) procjenjuje da će se broj osoba koje umiru od bolesti povezanih s pušenjem do 2020. godine udvostručiti na 10 milijuna godišnje ako se nastave postojeći trendovi pušenja. Prema podacima SZO – a svakih osam sekundi jedna osoba umre od neke bolesti povezane s pušenjem, a dodatno zabrinjava činjenica da se jednako tako brzo po prvi put zapali cigareta.

Prestanak

Dobrobit koja proizlazi iz prestanka pušenja trenutačna je i izravna. Prestanak pušenja u bilo kojoj dobi smanjuje opasnost od preuranjene smrti. Danas se zna da  prestankom pušenja pušači umanjuju povišeni kardiovaskularni rizik do 50 posto. U prilog odbacivanju te ovisnosti govori i činjenica da se 15 godina nakon prestanka pušenja rizik od nastanka koronarne bolesti srca izjednačuje s onim u nepušača.

Ovisnost

Danas je i znanstveno dokazano da je pušenje više od navike i da kod većine stvara ovisnost. Mnoge karakteristike to potvrđuju – tolerancija te fizička, psihička i emocionalna ovisnost o nikotinu. Tu tvrdnju potvrđuje i SZO. Naime, duhanska ovisnost službeno je zavedeni organski mentalni poremećaj u SZO – ovoj Internacionalnoj klasifikaciji bolesti i ozljeda.
Dobra je vijest da znanstvenici danas bolje razumiju ovisnost o nikotinu, posebice ulogu nikotinskih receptora. Naime, nikotin je psihoaktivna tvar i veže se na nikotinske receptore u mozgu uvećavajući otpuštanje neurotransmitera, uključujući dopamin koji stvara osjećaj ugode vezan uz pušenje.
Pušači ne ugrožavaju samo svoje zdravlje. Nepušači izloženi pasivnom dimu također su ugrožena skupina. Međunarodna organizacija rada procjenjuje kako izlaganje pasivnom dimu na radnom mjestu uzrokuje oko 200 tisuća smrtnih slučajeva godišnje. Izlaganje pasivnom dimu može povećati rizik od koronarne srčane bolesti kod nepušača za 25 do 30 posto. Čak oko 700 milijuna djece – gotovo polovina djece na svijetu – redovito je izloženo pasivnom dimu, čime se kod njih povećava rizik od razvoja astme i ostalih teških bolesti.

Štetnost

Pušenje šteti gotovo svakom organu u tijelu te se povezuje s mnogim bolestima, uključujući bolesti srca i krvnih žila, karcinom, bolesti dišnih putova i moždani udar. Pušenje je direktni ili indirektni krivac kod više od 50 bolesti, od kojih je 20 smrtonosno. SZO je utvrdila kako će jedna od dvije osobe koje trenutačno puše umrijeti od bolesti povezane s pušenjem, a da u populaciji višegodišnjih pušača svaka druga osoba umre u srednjim godinama.
   
•    Pušenje može prouzročiti deformacije spermija i oštetiti DNK uzrokujući pobačaj ili prirođene mane
•    Pušenje također smanjuje broj spermija i reducira dotok krvi u penis, što može dovesti do impotencije
•    Neplodnost se češće javlja kod pušača

Izvor: metro express