Tijekom trudnoće više je nego ikada potrebno hraniti se pravilno. Tijekom trudnoće dijete dobiva sve važne nutrijente od majke čiji je rad organizma znatno pojačan te je neophodno dobro uravnotežiti sadržaj bjelančevina, ugljikohidrata i masti, kao i unos vitamina i minerala. Uravnotežena prehrana prije, tijekom i nakon trudnoće pomaže i majčinu zdravlju i razvoju zdravoga i snažnog djeteta.
U tijelu trudnice događaju se mnoge fiziološke promjene koje uzrokuju skladištenje masti i hranjivih tvari. Zalihe se stvaraju rano, kako bi bile raspoložive tijekom porasta fetalne mase. Kako trudnoća protječe, većina žena prestaje pohranjivati masti, te ih počinje trošiti.
Ako je moguće, trudnoću bi trebalo planirati barem tri mjeseca prije. Naime u prvim tjednima trudnoće, kad majka često nije ni svjesna da je trudna, razvoj ploda je najosjetljiviji.
Zdravom prehranom i održavanjem tjelesne forme osigurava se njega i zaštita djeteta u maternici. Višak, kao i manjak majčinih kilograma mogu utjecati na reprodukcijsku sposobnost.
Liječnici i nutricionisti suglasni su da su osjetila žene tijekom trudnoće pojačana, uzrokujući izraženiji miris i okus hrane, ponekad izrazito bolji, a ponekad lošiji, koji uzrokuje jutarnje mučnine i povraćanja.
Zatvor je vrlo česta popratna pojava u trudnoći, osobito u zadnjem tromjesečju pa se preporučuje povećan unos vode, hrane bogate vlaknima, te suhog voća (posebice suhih šljiva) i mekinja.
Tijekom trudnoće, volumen krvi buduće majke poveća se za 50%. Zbog povećanja volumena krvi, bubrezi ne rade dovoljno učinkovito, smanjeno je otklanjanje suvišne vode iz organizma te dolazi do pojave otečenih zglobova i edema.
Pojačan osjećaj gladi i unos hrane rastu u ranoj trudnoći kod velikog broja trudnica jer su one biološki programirane da stvaraju zalihe unaprijed. Porast tjelesne mase može biti i viši od očekivanog zbog pokušaja otklanjanja neugodne mučnine i povraćanja hranom.
No staru izreku da se u trudnoći jede za dvoje, za koju se na osnovi današnjih spoznaja zna da je pogrešna, trebalo zamijeniti savjetom da se u trudnoći jede dvostruko kvalitetnije.
Pretilost može uzrokovati neplodnost, a u trudnoći ženu izlaže velikom riziku za pojavu
proširenih vena, bolova u leđima i išijasa, povišenog krvnog tlaka, eklampsije (konvulzija/grčenja nakon kojih nastupa koma) te nužnosti da se porođaj obavi carskim rezom. U usporedbi sa ženama normalne tjelesne težine, pretile majke imaju značajno manje izgleda da će imati dovoljno mlijeka za dojenje. Prekomjeran unos kalorija, ugljikohidrata, mliječnih proizvoda i nekvalitetnih namirnica smatra se glavnim razlogom što su djeca danas izrazito sklona pretilosti. Takva prehrana trudnice povezuje se i s povećanim rizikom za dijabetes i alergije kod djece u kasnijoj dobi.
Kako bi osigurale nutritivne potrebe, trudnice trebaju svoju prehranu zasnivati na povrću, voću, cjelovitim žitaricama, nemasnom mesu i ribi, a svojoj prehrani trebaju dodati multivitaminske pripravke kreirane za trudnice koji će osigurati potrebnu količinu folne kiseline i željeza.
Dnevne potrebe za određenim kategorijama namirnica trebalo bi ispuniti na najdjelotvorniji mogući način – daleko je veća korist od čaše obranog mlijeka ili šalice nemasnog jogurta koji sadrže 300 mg kalcija i vrijede oko 100 kalorija, nego od 3 velike kugle sladoleda, koje također sadrže 300 mg kalcija, ali zbog dodatnog sadržaja masnoće i šećera vrijede i 450 kalorija. Osobito nedjelotvoran izvor kalorija su masti, koje imaju dvostruku veću kalorijsku vrijednost nego bjelančevine i ugljikohidrati. Masti ne bi smjele premašiti 30 % ukupnih kilokalorija.
Trebalo bi izbjegavati konzerviranu hranu ili hranu koja je ranije tretirana kemikalijama, šećerom ili solju prilikom industrijske obrade. Trebalo bi konzumirati sirovo povrće i voće svaki dan, s naglaskom na sezonsko svježe povrće i voće, ili svježe zamrznuto povrće (zamrznuto odmah nakon ubiranja). Prilikom kuhanja povrća, poželjno je pirjati ga na laganoj vatri jer će tako namirnice zadržati vitamine i minerale.
Što se tiče unosa kalorija i dobitka na tjelesnoj težini, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO, 1985.), trudnica bi nakon prvog tromjesečja trebala tijekom dana unositi oko 300 kalorija više od dotadašnje preporučene dnevne energetske vrijednosti (npr. jedan dodatni mliječni obrok bogat kalcijem i približno 10 dodatnih grama proteina), što je u prosjeku ukupno oko 2 500 kcal na dan. Energetske potrebe žene rastu jer se u trudnoći moraju zadovoljiti uobičajene potrebe organizma, zatim dodatne potrebe za rast grudi, maternice i posteljice, potrebe za rast i razvoj fetusa, kao i skladištenje hranjivih sastojaka koji će pomoći rastu fetusa te laktaciji (dojenju). Tijekom posljednjeg tromjesečja trudnoće potreba za energijom raste. Ako je unos hrane u ovom razdoblju premalen i ako su majčine rezerve masnoće niske, dijete raste sporije te postoji opasnost da se rodi s malom porođajnom težinom. To može povećati i rizik od pojave šećerne bolesti i povišenoga krvnog tlaka u djetetovoj budućnosti. Stoga je potrebno povećati unos kalorija; pritom prateći dobivanje na težini i rast ploda. Dnevne potrebe za određenim skupinama namirnica trebalo bi zadovoljiti na najbolji mogući način.
Poželjna tjelesna težina u trudnoći ovisi o tome koliko je žena imala kilograma kad je zatrudnjela:
- vrlo mršava žena (BMI manji od 18,5) treba se udebljati barem 15 kg,
- žena s idealnom težinom (BMI 22) morala bi dobiti između 11 i 12 kg,
- žena normalne tjelesne težine (BMI 23-24) ne bi se smjela udebljati više od 10 kg,
- žena s prekomjernom težinom (BMI 25-29) trebala bi dobiti 7-8 kg, a ne bi se smjela udebljati više od15 kila
- pretila žena (BMI 30 i više) ne bi se smjela udebljati više od 5 ili 6 kg, i to samo u zadnjem tromjesečju trudnoće; svako povećanje težine iznad 7 kg za nju bi bilo opasno.
Treba naglasiti da obroci trebaju biti količinski manji, ali česti i ravnomjerno raspoređeni, a doručak se ne smije preskakati. Uzimanje više kalorija nego što je potrebno za rast djeteta vodi prekomjernom dobivanju na težini, kao i mogućnosti pojave niza komplikacija u trudnoći, a i poslije u životu djeteta. S druge strane, unošenje manje kalorija nego što je potrebno, ozbiljno usporava i ugrožava razvoj ploda.