Pri spomenu makrobiotike, većina ljudi pomislit će na „dosadnu“ i neukusnu hranu od nesvakidašnjih, zdravih ali i praktički nejestivih sastojaka neprivlačna izgleda, mirisa i okusa. Vrijeme je da iskorijenimo tabue i razriješimo dilemu. Krećemo od samih početaka, od korijena. Prvi zapisi o korištenju pojma “makrobiotika” sežu još od Hipokrata. „Macro” je grčka riječ za “najduži”, a „bios” je grčka riječ za “život”. Pojam „makrobiotika” odnosi se, dakle, na način života koji je u harmoniji s beskrajnim skladom svemira. Tijekom povijesti, filozofi i liječnici iz svih krajeva svijeta koristili su ovaj pojam kao oznaku života u skladu s prirodom, jednostavne izbalansirane prehrane i dugovječnosti.
Smatra se da moderna makrobiotika potječe iz Japana, gdje su je na početku dvadesetog stoljeća popularizirali dr. Sagen Ishitsuka i Yukikazu Sakurazawa. Oni su se svojedobno izliječili od ozbiljnih bolesti slijedeći jednostavnu prehranu koja se sastojala od smeđe riže, miso-juhe i povrća iz mora. Nakon ozdravljenja, Ishitsuka i Sakurazawa počeli su kreirati jedinstveni princip prehrane i životnog stila integracijom istočnjačke i zapadnjačke filozofije i medicine, danas poznat pod nazivom makrobiotika.
U istočnjačkoj filozofiji, “suprotnosti” koje predstavljaju osnovnu pokretačku snagu cjelokupnog svemira nazivaju se yin i yang. Kaže se da je yin hladan, dok je yang vruć, yin je sladak, yang je slan, yin je pasivan, yang je agresivan. Sile yin-a i yang-a prisutne su i u hrani koju jedemo. Iako sva hrana ima u sebi komponente yin-a i yang-a, neka hrana je više yin, dok je druga više yang. Makrobiotički pogled na prehranu sastoji se u izjednačavanju yin-a i yang-a u organizmu čovjeka, a u svrhu postizanja optimalnog zdravlja.
Michio Kushi je konstruirao piramidu makrobiotičke prehrane koju je nazvao  “Piramida izvrsnog života”. Ova piramida razlikuje se od konvencionalne piramide, ali i od piramide mediteranske i vegetarijanske prehrane po povećanom udjelu povrća, te značajnom udjelu povrća iz mora. Mlijeko i mliječni proizvodi, te crveno meso značajno su reducirani, a voće je zastupljeno u manjoj mjeri, međutim nije zabranjeno. Unos tekućine treba biti određen osjećajem žeđi. Prihvatljivi su čajevi od žitarica, a napitke s kofeinom treba izbjegavati. Voda za piće i kuhanje treba biti pročišćena. Sva hrana treba biti organski uzgojena, a prednost treba dati svježem povrću i voću.
 Na makrobiotiku se često odlučuju osobe kojima su dijagnosticirane bolesti za koje konvencionalna medicina nema adekvatne terapije. Ovakav način prehrane obuhvaća cjelovite žitarice, povrće, soju, a ograničava mliječne proizvode, procesiranu hranu i meso. Budući da je ovakva prehrana siromašna zasićenim mastima i kolesterolom, a bogata prehrambenim vlaknima, vitaminima i mineralima; može smanjiti opasnosti od srčanih oboljenja i zloćudnih tumora.
Ipak, zbog ograničavanja nekih namirnica, ovakav način prehrane može biti manjkav, te može doći do niza zdravstvenih tegoda uslijed nedostatka kalcija, vitamina D, vitamina B12 i željeza, te se stoga ne preporučuje djeci, adolescentima, trudnicama i dojiljama.