Debljina snažno utječe na ekonomski i socijalni razvoj. Prekomjerna težina i bolesti povezane s debljinom odgovorne su za izdatke i troškove zdravstvene skrbi koje u pojedinim Europskim regijama direktno ili indirektno iznose do 7 % ukupnog zdravstvenog proračuna.
Debljina najviše pogađa osobe nižeg socioekonomskog položaja što doprinosi širenju zdravstvenih i drugih nejednakosti. Pojedina istraživanja upućuju da osobe s nižim primanjima i nižeg obrazovanja biraju više masnu i slatku hranu, dok se uz veća osobna primanja i više obrazovanje povezuje sklonost konzumiranju voća i povrća.
Stručnjaci Svjetske zdravstvene organizacije ističu da su upravo ekonomske mjere presudne, jer omogućavaju izbor zdravije hrane, dostupnost i korištenje tjelovježbe te stvaranje okružja koje motivra ljude za usvajanja zdravijih životnih navika.