Zbog povećane potrošnje biljnih ulja bogatih omega-6 kiselinama i smanjene potrošnje namirnica bogatih omega-3 masnim kiselinama u suvremenim, industrijaliziranim društvima došlo je do poremećaja prehrambene ravnoteže omega-6 i omega-3 masnih kiselina. Nakon što je dokazano da omega-3 masne kiseline u primarnoj prevenciji smanjuju rizik nastanka koronarne bolesti srca, a u sekundarnoj prevenciji smanjuju rizik od ukupnog mortaliteta, kardiovaskularne smrti, kongestivnog zatajivanja srca, infarkta miokarda i moždanog udara, u studenom 2002. godine Američko kardiološko društvo izdalo je preporuku o primjeni omega-3 masnih kiselina u prevenciji bolesti srca i krvnih žila.

Nema nimalo sumnje da su omega-3 masne kiseline važan dio ljudske prehrane te prijeko potrebne za život čovjeka od začeća do smrti. Ljudska prehrana sadržava čitav niz omega-3 masnih kiselina, od  - linolenske kiseline s 18 C – atoma i tri dvostruke veze, do dugolančane dokosaheksaenske kiseline s 22 C – atoma i 6 dvostrukih veza. Dugolančane omega-3 masne kiseline eikosapentaenska ( EPA ) i dokosaheksaenska ( DHA ) ugrađuju se u fosfolipide staničnih membrana nauštrb omega-6 masnih kiselina. Stanična membrana je visokoselektivna barijera koja je uključena u kontrolu i prijenos informacija između stanica te sadrži receptore osjetljive na vanjske podražaje. Fosfolipidi lipidnog dvosloja stanične membrane sadržavaju kratkolančane omega-6 ( linolna ) i omega-3 ( nešto  - linolenske kiseline ) masne kiseline te dugolančane višestruko nezasićene masne kiseline, npr. arahidonsku (AA) omega-6 te EPA i DHA, omega-3 masne kiseline. Dugolančane višestruko nezasićene masne kiseline s 20 ugljikovih atoma ( dihomo -  - linolenske i AA – koje su omega-6 masne kiseline te EPA omega-3 masne kiseline ) prekursori su eikosanoida ( prostaglandina, leukotriena i tromboksana ) – lokalnih hormona koji reguliraju funkciju stanica. Preko eikosanoida, dugolančane masne kiseline uključene su u procese upale, imunoregulacije, modulaciju sinaptičke transmisije, regulaciju protoka krvi i ionski transport, duljinu trajanja trudnoće itd. Zbog povećane potrošnje biljnih ulja bogatih omega-6 kiselinama i smanjene potrošnje namirnica bogatih omega-3 masnim kiselinama u suvremenim, industrijaliziranim društvima došlo je do poremećaja prehrambene ravnoteže omega-6 i omega-3 masnih kiselina u korist omega-6 masnih kiselina. Zamjena AA u fosfolipidima stanične membrane omega-3 masnim kiselinama dovodi do stvaranja manje potentnih eikosanida, što ima za posljedicu prevenciju ili ublažavanje nekih bolesti kao što su koronarna bolest srca i inzult, autoimune bolesti ( npr. lupus i nefropatija ), kronova bolest, rak dojke, kolona i prostate, blaga hipertenzija, reumatoidni artritis.
Učinak omega-3 masnih kiselina na koronarnu bolest srca dokazan je u brojnim istraživanjima provedenim na životinjama, ljudima, kulturi stanica te kliničkim istraživanjima. Potvrđeno je da dugolančane omega-3 masne kiseline EPA i DHA imaju sljedeće učinke:

•    antiaritmijski učinak ( prevencija ventrikularne tahikardije i fibrilacije te iznenadne smrti )
•    antitrombotski učinak ( smanjenje reaktivnosti trombocita, umjereno produljenje vremena krvarenja, smanjenje viskoziteta krvi i redukcija postprandijalne lipemije )
•    usporavanje rasta aterosklerotskog plaka ( smanjuje sintezu citokina i mitogena, adhezijskih stanica te inhibiraju proliferaciju glatkih mišićnih stanica )
•    poboljšavaju funkcije vaskularnog endotela ( povećanim oslobađanjem dušikova oksida ( NO ) i prostaglandina potiču vazodilataciju i snižavaju povišeni krvni tlak )
•    hipolipidemijski učinak ( snižavaju koncentraciju triglicerida i VLDL- kolesterol; smanjuju postprandijalnu lipemiju )
•    antihipertenzivni učinak

Nakon što je brojnim istraživanjima dokazano da omega-3 masne kiseline u primarnoj prevenciji smanjuju rizik nastanka koronarne bolesti srca, a u sekundarnoj prevenciji smanjuju rizik od ukupnog mortaliteta, kardiovaskularne smrti, kongestivnog zatajivanja srca, infarkta miokarda i moždanog udara, u studenom 2002.godine Američko kardiološko društvo izdalo je preporuku o primjeni omega-3 masnih kiselina u prevenciji bolesti srca i krvnih žila. Preporučuje se sljedeći unos omega-3 masnih kiselina:

•    u osoba bez dokazane koronarne bolesti srca – najmanje dva obroka ribe tjedno ( osobiti plave ribe ). Povećati unos ulja i hrane s visokim sadržajem  - linolenske kiseline ( zeleno lisnato povrće, orasi, lješnjaci, repičino i sojino ulje ). Ako se to ne čini, preporučuje se dodatni unos pripravcima koji sadrže dugolančane omega-3 masne kiseline
•    u bolesnika s dokazanom koronarnom bolesti srca – dnevno unositi približno 1 g EPA+DHA
•    u bolesnika s hipertrigliceridemijom – dnevno unositi 2-4 g EPA+DHA

Zaključak

Premda dugolančane omaga-3 masne kiseline nisu striktno esencijalne jer se mogu u vrlo malim ( najčešće nedostatnim ) količinama sintetizirati iz esencijalne  - linolenske kiseline, brojna klinička ispitivanja potvrdila su njihovu važnost u prehrani. One su ključne za pravilan razvoj i funkciju mozga i stoga posebno važne u razdoblju trudnoće i dojenja.
Epidemiološkim istraživanjima te kliničkim podacima potvrđen je profilaktički potencijal omega-3 dugolančanih masnih kiselina kod kardiovaskularnih bolesti, nekih upalnih stanja te nekih vrsta raka. Svakodnevna prehrana sadržava prevelike količine zasićenih i omega-6 masnih kiselina dok je unos dugolančanih omega-3 masnih kiselina nedostatan. Stoga se promjenom prehrambenih navika u smislu povećanog unosa omega-3 masnih kiselina te smanjenog unosa ukupnih masnoća može utjecati na učestalost kardiovaskularnih, upalnih, a možda i malignih bolesti.
Kod kardiovaskularnih bolesti povećani unos dugolančanih omega-3 masnih kiselina može povoljno utjecati na brojne fizičke faktore. U slučajevima kada je prijeko potrebno uzimanje lijekova, sinergistička terapija s dugolančanim omega-3 masnim kiselinama može smanjiti porebne doze lijekova i na taj način umanjiti njihove nuspojave.
Dugolančane omega-3 masne kiseline imaju posebno mjesto u novim prehrambenim strategijama u cilju očuvanja sveukupnog zdravlja kardiovaskularnog sustava.

izvor: Medix specijalizirani medicinski dvomjesečnik