Dok smo se do nedavno bojali mikroorganizama i bolesti koje oni uzrokuju, danas se više moramo bojati slobodnih radikala i oštećenja koja oni izazivaju.

 Slobodni radikali su atomi, ioni ili molekule koji sadržavaju jedan ili više nesparenih elektrona te su stoga vrlo nestabilni, imaju kratak život i visoku reaktivnost. Vrlo lako se vežu za sve strukture u svojoj neposrednoj okolini, kao što su masti i proteini stanične membrane, stanična DNA i druge strukture u stanici. Rezultat toga su naoko nevidljive promjene, kao što su oštećenja stanične membrane ili mutacije DNA, a posljedica, razvitak velikog broja različitih bolesti. Do danas je utvrđeno da je 50 – ak bolesti, između ostalog, uzrokovano negativnim učinkom slobodnih radikala, uključujući i dvije najraširenije kronične bolesti razvijenih zemalja – aterosklerozu i rak, kao i čitav niz kroničnih degenerativnih bolesti – siva mrena, artritis, autoimune bolesti, prerano starenje itd.

 Slobodni radikali nastaju u organizmu tijekom normalnog staničnog metabolizma, kod sagorijevanja hrane i procesa staničnog disanja. Međutim, postoji i velik broj vanjskih izvora slobodnih radikala, kao što su zagađenje zraka, opasno UV zračenje kao posljedica nastanka ozonskih rupa, primjena umjetnih gnojiva, insekticida, pesticida, konzervansa, ionizirajuće zračenje, pušenje, neki lijekovi itd. Stvaranje slobodnih radikala može biti povećano u stanjima stresa te povećanog psihičkog i fizičkog napora. Manjak jednog ili više antioksidansa iz hrane u velikoj mjeri smanjuje obrambene snage organizma prema slobodnim radikalima i povećava osjetljivost na bolest. Nastanak slobodnih radikala u organizmu ne dovodi nužno do bolesti, budući da organizam raspolaže mehanizmima za obranu ( «hvatači» slobodnih radikala ).

 Priroda je predvidjela čitav niz zaštitnih mehanizama za obranu od negativnog učinka slobodnih radikala. To su enzimi s antioksidativnim učinkom ( glutation peroksidaza, SOD, katalaza i dr. ) te antioksidativni vitamini:

-  Vitamin C – reagira izravno sa slobodnim radikalima kisika u citoplazmi stanice; obnavlja vitamin E

- Vitamin E – reagira sa slobodnim radikalima kisika u staničnim membranama i potiče djelovanje selena

-  β – karoten ima najizraženiju sposobnost vezanja slobodnog kisika

- Selen ( Se ) – sastavni je dio enzima glutation peroksidaze

 Način i kvaliteta prehrane izravno utječu na razinu enzima i vitamina u organizmu.

 Izvor: BELUPO, lijekovi i kozmetika d.o.o.