Vitamin A poznat po dobrom utjecaju na rast kostiju, zdravu kožu i epitelne stanice te utječe na vid noću jer stvara pigment rodopsin.  Najviše ga nalazimo u namirnicama životinjskog podrijetla, jaja, maslac, ali i u voću i povrću. Kako bi se učinkovitije i brže obranili od brojnih infekcija kojima smo podložni te kako bismo doprinjeli održavanju zdravlja kože i jakih mišića trebali bi naš organizam „nagraditi“ s vitaminom D, koji djeluje zajedno s drugim esencijalnim hranjivim tvarima. Najviše ga ima u masnoj ribi, jetri, ulje riblje jetre. Treba napomenuti da ga se uzima u malim količinama. Najvažniji i najjači antioksidant je vitamin E i zbog toga jako važan za sve mišiće, funkciju membrana i živčanog sustava, a nalazimo ga u biljnim uljima, orošastom voću, sjemenke suncokreta, te tamno zeleno povrće kao što su kelj, špinat i brokule. Vitamin K  naziv je za skupinu vitamina topljivih u mastima, a neophodni su za normalno zgrušavanje krvi i sintezu proteina plazme, kosti i bubrega. Špinat, zelena salata, kupus, cvjetača, organsko meso, mliječni proizvodi i jaja, namirnice su u kojima ima najviše ovog dragocjene supstance.
     Vitamin B kompleks sastavljen je od čak osam vitamina koji su ključni pri oslobađanju energije u organizmu jer sudjeluju u razgradnji ugljikohidrata, ali i masnoća, proteina te podupiru funkcije crvenih krvnih stanica i funkcije živčanog sustava. Želimo li unijeti ovu skupinu vitamina u naš organizam konzumirat ćemo od biljnih namirnica: kruh, žito, žitarice, povrće sa zalanim listovima, a od životinjskih: jetra, meso, jaja i mliječni proizvodi. Posljednji, ali ni slučajno najmanje važan svima je jako poznati vitamin C. Sadrži jaka antioksidativna svojstva te pridonosi jačanju imunološkog sustava u borbi protiv bakterija i virusa. Dobri prirodni izvori vitamina C su kivi, agrumi, antilska trešnja acerola, paprika i šipak.
     Jedan od najboljih načina na koji možemo povećati unos vitamina, a time pojačati i obrambeni mehanizam našeg tijela svakako je konzumiranje veće količine voća i povrća. Preporučamo jesti što više svježeg povrća i voća ili pak povrća skuhanog na pari kako bi zadržali sva hranjiva svojstva namirnice. No, u užurbanom načinu života brza hrana često zamjenjuje uravnotežene obroke, što ima za negativnu posljedicu nedostatno unošenje hranjivih tvari kroz svakodnevnu prehranu.

Piše : Dana Radosavljević