Visoki krvni tlak ili hipertenzija s vrijednostima dijastoličkog tlaka većim od 90 mmHg, a sistoličkog većim od 140 mmHg često se javlja kod osoba s povećanom tjelesnom težinom. Višak masnog tkiva u tijelu povećava vrijednosti metaboličkih činioca kao što su povišen šećer i inzulin u krvi, povišeni lipidi i natrij, tijelo zadržava vodu, što sve zajedno čini složene mehanizame kojim prekomjerna težina povećava krvni tlak.
Kod pretilih osoba povišen tlak može bit prisutan godinama bez simptoma i ukoliko se pravovremeno ne tretira nastupe oštećenja na krvnim žilama organa i tkiva. Oštećenja na očima, srcu, bubrezima i mozgu nastaju kao komplikacija neliječenog visokog tlaka koji je prisutan kroz duže vrijeme.
Istraživanja su pokazala da je debljina rizičan faktor za pojavu visokog krvnog tlaka. U desetogodišnjem istraživanju objavljenom u časopisu American Journal of Hypertension, znanstvenici su otkrili da se u osoba čiji se opseg struka povećavao kroz godine, povisio i krvni tlak. Rezultati su pokazali da osobe s pretežno trbušnom debljinom (izgled jabuke) imaju veći rizik za razvoj hipertenzije u odnosu na osobe kod kojih je suvišno masno tkivo raspoređeno više u predio bedara (izgled kruške).
 
Najučinkovitija metoda liječenja visokog krvnog tlaka je smanjivanje prekomjerne težine. Odabranom prehranom, smanjenim unosom soli u hrani uz izbjegavanje masne hrane, zajedno s primjerenom tjelesnom aktivnošću, mogu se postići dobri rezultati. Gubitak već 5-10 % posto tjelesne težine doprinosi boljoj regulaciji krvnog tlaka koji treba održavati ispod 140/90 mmHg.
Ponekad je potrebno uzimati antihipertenzive ili lijekove za snižavanje tlaka. Česte kontrole kod liječnika i nadzor nad vrijednostima tlaka neophodne su za izbjegavanje privida dobrog liječenja hipertenzije.