Kritični periodi odnose se na razvojne stadije u kojima fiziološke promjene povećavaju rizik od debljine u kasnijoj dobi. Postoje najmanje tri kritična perioda: prenatalni period, period između četvrte i šeste godine te period adolescencije.Prenatalni period
Pokazalo se da Izloženost gladi u prva dva tromjesečja trudnoće povećava učestalost kasnije debljine. To je razdoblje kad započinje stvaranje hipotalamusa, pa bi reakcije na kalorijski unos mogle bi biti određene reakcijom hipotalamusa i simpatičkog živčanog sustava na unutarmaterničnu dostupnost hranjivih tvari.
Suprotno tome, izloženost gladi za vrijeme trećeg tromjesečja trudnoće smanjuje kasniju pojavu debljine. To je period replikacije masnih stanica i rapidnog povećanja masnoće u tijelu, pa se smatra da smanjena pohrana masti u kasnijoj trudnoći može dovesti do kasnije mršavosti.
Nadalje, osobe čija je porođajna masa veća od 4500g imaju četiri puta veći rizik od ozbiljne debljine u dobi od 15 do 70 godina, od osoba čija je porođajna masa između 3000 i 3499g.
Također, djeca majki s dijabetesom imaju veću težinu u kasnijoj dobi od djece zdravih majki. I ozbiljnost netolerancije glukoze i korištenje inzulina u trudnoći mogu predstavljati važan faktor rizika za kasniju debljinu.
Od četvrte do šeste godine
ITM (Indeks tjelesne mase) raste u ranom djetinjstvu, nakon čega opada, a u ovom periodu ponovno raste. To je period u kojem se počinje ispoljavati ponašanje vezano uz unos hrane i aktivnosti, stečeno u ranom djetinjstvu. Naime, jasno se pokazalo da na mogućnost male djece da reguliraju unos hrane utječe majka. Mala djeca čije majke više kontroliraju unos hrane, manje su sposobna da ga sama reguliraju. Kad takva djeca postanu samostalna i uspostave kontrolu nad vlastitim unosom hrane, njihova mogućnost regulacije energetske ravnoteže može biti smanjena, što može rezultirati debljanjem.
Period adolescencije
Adolescencija predstavlja razdoblje povećanog rizika za razvoj debljine kod djevojaka. To je također razdoblje u kojem se mijenja položaj masnoća u tijelu, što kasnije može predstavljati rizik povezan s debljinom. U Engleskoj se pokazalo da približno 10% debelih muškaraca bilo debelo i u ranoj adolescenciji, dok je ta brojka za žene čak 30%. Ista je studija pokazalo da je 30 % debelih ljudi bilo debelo i u adolescentsko doba.
Mnoga se pitanja javljaju vezana uz ta kritična razdoblja: koji su mehanizmi koji potiču pohranu masti u tim razdobljima, da li se mjesta pohrane masti razlikuju od osobe do osobe ovisno o periodu u kojem se debljina prvi put javila, i mnoga druga.
Izvor: J. Nutr. 127: 1884-1886