Da bi se izbjegli mnogi zdravstveni problemi potrebno je učiniti sljedeće:
- Konzumirati najmanje tri obroka na dan
- Konzumirati bjelančevine u svakom obroku
- Smanjiti unos rafiniranih ugljikohidrata i onih s visokim glikemijskim indeksom, uključujući alkohol
- Konzumirati raznovrsno svježe voće i povrće
- Konzumirati zdrave masnoće
- Pojačati metaboličke sustave koji sagorijevaju masnoću i ugljikohidrate
- Zaštita antioksidansima
Konzumirati najmanje tri obroka na dan
Mnoge žene preskaču i doručak i ručak kako bi broj dopuštenih kalorija sačuvale za večeru. Problem u ovom pristupu jest to što brzina metabolizma prirodno doseže vrhunac u podne, a nakon toga se smanjuje. Dakle, hrana koja se pojede navečer, vjerojatno će se pohraniti u obliku viška masnoće, što se neće dogoditi s hranom koja se konzumira ranije tijekom dana. Postoji još jedan razlog zbog koga se ne smiju preskakati obroci u svrhu kontrole težine: dobro je poznato da stalne dijete i povremeno izgladnjivanje s vremenom usporavaju metabolizam, pa tijelo postaje toliko metabolički učinkovito da je u stanju održati istu težinu unatoč prehrani s vrlo malo kalorija. Također je poznato da strogo ograničenje prehrane često smanjuje korisnu nemasnu tjelesnu masu, a ne smanjuje nužno tjelesnu masnoću. To znači da se nakon strogog ograničenja prehrane može dogoditi da je postotak tjelesne masnoće veći nego na početku dijete.
Većina žena u perimenopauzi postiže najbolje rezultate kad održavaju šećer u krvi stabilnim tijekom dana tako da češće jedu male obroke. Zato se preporuča i obrok u popodnevnim satima (oko 16 sati), jer je upravo to vrijeme kad su šećer u krvi, raspoloženje i serotonin skloni naglo potonuti. S druge strane taj obrok će pomoći da se u večernjim satima ne osjeća nezasitna glad i time izbjegne konzumiranje prevelike količine hrane. Zapravo, uvijek treba voditi brigu da se u malim količinama konzumiraju najkvalitetnije moguće namirnice i ne opterećivati se brojanjem kalorija.
Konzumirati bjelančevine u svakom obroku
Svaki obrok bi trebao sadržavati neku od sljedećih namirnica: jaja, ribu, nemasno meso, mliječne proizvode ili vegetarijanske alternative životinjskim bjelančevinama, kao što su sojine bjelančevine u prahu, sirutka u prahu, cjelovita soja… Mahunarke su bogate bjelančevinama, ali sadrže značajnu količinu ugljikohidrata. Premda ugljikohidrati iz mahunarki uglavnom imaju niski glikemijski indeks, za neke žene u perimenopauzi one mogu biti prebogate ugljikohidratima, dok za druge imaju povoljan učinak.
Potrebe za bjelančevinama razlikuju se ovisno o konstituciji i fizičkoj aktivnosti. Što je osoba krupnija i aktivnija, trebat će više bjelančevina. Općenito vrijedi pravilo, ako je žena sklona debljanju u srednjim godinama, prehrana bi tijekom dana trebala sadržavati 40% bjelančevina, 35% ugljikohidrata s niskim glikemijskim indeksom i 25% masnoće. Ako žena spada u skupinu s povećanim rizikom od neke bolesti, uključujući i rak koji stimulira višak estrogena, unos bjelančevina bi se trebao još povećati, jer se time smanjuje rizik.
Izvor: Mudrost menopauze, 2003.