Poznato je da pojačan stres bio akutan ili kroničan ima brojna nepovoljna djelovanja na organizam. Općenito se vjeruje da stres uzrokuju negativni događaji kao što su bolest, gubitak bliske osobe, poteškoće na poslu ili u obitelji, ali uzroci stresa mogu biti i pozitivni kao na primjer promocija i unapređenje na poslu.

Najveći izvor stresa je naše tijelo, emocije i misli, a potom naša okolina. Procijenjuje se da je oko 80% bolesti direktno ili indirektno povezano sa stresom, a problem s debljinom je samo jedan od mnogih.

U stresu dolazi do kompleksnih endokrinoloških promjena u organizmu. Pojačana je aktivnost simpatičkog živčanog sustava i osovine hipotalamus-hipofiza-kora nadbubrežne žlijezde. Kod osobe koja je pod stresom prekomjerno se luči kortizol, što ima štetne posljedice na organizam.
Ukoliko se stres ne tretira ispravno, naš organizam reagira na način da nastoji ublažiti utjecaj stresa. Kada smo napeti nesvijesno jedemo prekomjerne količine hrane. Tješenje hranom usljed stresa često se susreće kod osobe koju muče psihičke smetnje. Ali bez obzira na postojanje psihičkih problema, uzimanje hrane kao utjehe pri stresu je vrlo česta pojava oopćenito u razvijenim zemljama.
Jedenje masne i slatke hrane često se javlja kao rekacija na stres što rezultira trenutno boljim osjećajem i raspoloženjem ljudi, ali dugoročno usljed kronični stres ovakva rekacija doprinosi debljanuju i štetnim posljedicama na zdravlje.

Izvor: Neuroscience